Povijest

CENTAR ZA KULTURU NOVI ZAGREB I GALERIJA VLADIMIR BUŽANČIĆ (nekada Spektar) osnovani su 5. svibnja 1977. godine odlukom Skupštine općine Novi Zagreb, na inicijativu Samoupravne interesne zajednice kulture Novi Zagreb. U proteklih 30 godina djelovanja organizirano je oko 9 000 programskih jedinica koje je posjetilo gotovo 2 000 000 posjetitelja. Priređeni su mnogobrojni kulturno-umjetnički programi: izložbe, tribine, predavanja, glazbeno-scenski programi, koncerti uglednih umjetnika, akcija i manifestacija.

“U vrijeme osnivanja Centra za kulturu Novi Zagreb Općina Novi Zagreb bila je označena, a u sociološkom smislu, kao zagrebačka spavaonica.
Intenzivna stambena izgradnja u kojoj je prioritetno trebalo izgraditi što više stambenih jedinica bez odgovarajućih infrastrukturnih objekata obrazovnog, športskog, zabavnog i kulturnog sadržaja, opterećivalo je životne uvjete radno aktivne populacije i njihove djece.
Na teritoriju prostorno velike općine pored velikog kompleksa Zagrebačkog velesajma, jedne srednjoškolske ustanove i velikog broja osmogodišnjih škola, razasutih uglavnom po mjesnim zajednicama, bilo je nekoliko kulturno-umjetničkih društava pri Zadružnim domovima ili Domovima kulture u ruralnim mjesnim zajednicama, te ogranci Gradske knjižnice u Zapruđu i Savskom Gaju.
To je bilo vrijeme “sizovskog” organiziranja svih aktivnosti od zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih, športskih i ostalih komunalnih djelatnosti i službi po gradskim općinama, pa je tako u Općini Novi Zagreb osnovana Samoupravna interesna zajednica kulture u kojoj sam bio tajnik volonter.
U dvodomnoj skupštini SIZ-u kulture Općine Novi Zagreb, predložio sam na području Novog Zagreba što prije započeti izgradnju kulturnog centra ili jedan od postojećih objekata koji nije u funkciji preurediti za potrebe kulturne djelatnosti i kulturne aktivnosti građana i mladih.
Nekolicina kulturnih radnika kao Dalibor Foretić novinar i kazališni kritičar, predsjednik Skupštine SIZ-a, Petar Brečić novinar i kazališni kritičar, Anđelko Ramuščak muzičar, član Zagrebačkog puhačkog trija te predsjednik Skupštine korisnika kulturnih programa prihvatili su ovu inicijativu.
U to vrijeme Kino Remetinec nije bilo u funkciji a prostorno je najviše odgovaralo za raznovrsnu kulturnu aktivnost uz određene adaptacije koje je trebalo učiniti.

U Općini Novi Zagreb, predsjednik Skupštine, predsjednik Izvršnog vijeća, predsjednik Sekretarijata za kulturu, posebno tajnik gospodin Josip Tkalec, svaki u okviru svojih djelatnosti iznimno su pomogli da se ova inicijativa ostvari.
Na temelju elaborata o društvenoj i kulturnoj opravdanosti osnivanja Kulturnog centra i programom kulturnih aktivnosti na cijelom teritoriju Općine Novi Zagreb, USIZ kulture grada Zagreba osigurao je financijska sredstva za otkup dijela objekta koji je pripadao Zagrebačkim Kinematografima, odnosno Kinu Remetinec, te dio sredstava za adaptaciju objekta i nabavu potrebne opreme za održavanje galerijskih, scenskih, filmskih, tribinskih i amaterskih aktivnosti, te za rad stručnih suradnika Centra za kulturu.
Uz zahvalu i osobni angažman likovnog kritičara Vladimira Vlade Bužančića, za vrijeme adaptacije objekta i prostornog prilagođavanja programskim djelatnostima, koncepcija galerijske djelatnosti pod njegovim stručnim vodstvom postala je ubrzo središnje, prepoznatljivo mjesto okupljanja kulturnih i javnih radnika grada Zagreba. Otvorenje Centra za kulturu Novi Zagreb simbolično je priređeno 5. svibnja uz otvorenje velike izložbe fotografija Općine Novi Zagreb naše priznate umjetnice Marije Braut. Upravo je ova izložba planirana za svečanost programskog rada Centra za kulturu jer je fotografski pokazala sve kontraste velikog prekosavskog gradilišta, iznikle nebodere iz još svježih oranica, urbanizirane vizure u kojima se nisu gradili i kulturni sadržaji i koje su mnogo godina kasnije upozoravale na te humane i kulturološke propuste.
Centar za kulturu, pored vrlo uspješne galerijske djelatnosti, ostvario je zavidnu scensku, muzičku, tribinsku, amatersku i vrlo uspješnu animatorsku djelatnost kako u svojoj općini tako i na nivou grada Zagreba.” (Srećko Planinić, akademski slikar)