CENTAR ZA KULTURU NOVI ZAGREB I GALERIJA VLADIMIR BUŽANČIĆ (nekada Spektar) osnovani su 5. svibnja 1977. godine odlukom Skupštine općine Novi Zagreb, na inicijativu Samoupravne interesne zajednice kulture Novi Zagreb. Od tada do danas Centar intenzivno radi na promicanju svih oblika i vrijednosti kulturnih djelatnosti s osobitim programskim ciljem edukativno-kulturološkog djelovanja u građanstvu, njegujući temeljne kulturne potrebe kod svih dobnih struktura stanovništva. Centar za kulturu Novi Zagreb najstarija je i donedavno jedina ustanova kulture u Novom Zagrebu. Djeluje na području koje ukupno zauzima oko 25% površine područja Grada Zagreba, kojega nastanjuje oko 200 000 stanovnika s tendencijom rasta. U proteklih 40 godina djelovanja organizirano je oko 12 000 programskih jedinica koje je posjetilo gotovo 2 500 000 posjetitelja. Priređeni su mnogobrojni kulturno-umjetnički programi: izložbe, tribine, predavanja, glazbeno-scenski programi, koncerti uglednih umjetnika, akcija i manifestacija. Vrlo uspješno provodi programske smjernice njegovanja i održavanja hrvatske kulturne i tradicijske baštine kao i autohtonog folklora surađujući s kulturno umjetničkim društvima i amaterskim ansamblima koji djeluju na području Novog Zagreba.

Ponosni smo i na doprinos Centra u Domovinskom ratu čiji je prostor bio u službi Kriznog štaba Novog Zagreba, uključivo i tri djelatnika Centra, Branko Marić, Zdravko Filipović i Željko Dorotić, koji su branili Hrvatsku na  prvim crtama bojišnice. Centar je u siječnju 1992. god. organizirao koncert Zlatnih dukata u Sunji, kada je zapovjednik bio pok. Slobodan Praljak, te izložbu fotografija „Dokumenti stradanja  Sunje 1992.  godine“ u galeriji Spektar koju je osobno otvorio zapovjednik Sunjske brigade Žarko Peša, a koja je potom predana gradu Sisku, Općini Sunja.

Prvi humanitarni koncert za djecu poginulih hrvatskih branitelja u Hrvatskoj organizirao je upravo naš Centar 17. ožujka 1992. godine na Zagrebačkom Velesajmu uz sudjelovanje Dječjeg zbora «Pahuljice», Zlatnih dukata i Jasne Zlokić.

U programskom smislu Centar je prepoznatljiv po likovnom izričaju čiji je nositelj Galerija Vladimir Bužančić u kojoj su do sada izlagali mnogobrojni priznati i uvaženi akademski likovni umjetnici iz Hrvatske i inozemstva. Uz suradnju s gradovima i županijama u Hrvatskoj osobito smo ponosni na gostovanja uglednih hrvatskih umjetnika u inozemstvu (Španjolska, Italija, Njemačka, Češka, Mađarska, Ruska Federacija, Južnoafrička Republika, Chile, Urugvaj i Argentina).

U vrijeme osnivanja Centra za kulturu Novi Zagreb Općina Novi Zagreb bila je označena,  u sociološkom smislu, kao zagrebačka spavaonica.

Intenzivna stambena izgradnja u kojoj je prioritetno trebalo izgraditi što više stambenih jedinica bez odgovarajućih infrastrukturnih objekata obrazovnog, športskog, zabavnog i kulturnog sadržaja, opterećivalo je životne uvjete radno aktivne populacije i njihove djece.
Na teritoriju prostorno velike općine pored velikog kompleksa Zagrebačkog Velesajma, jedne srednjoškolske ustanove i velikog broja osmogodišnjih škola, razasutih uglavnom po mjesnim zajednicama, bilo je nekoliko kulturno-umjetničkih društava pri Zadružnim domovima ili Domovima kulture u ruralnim mjesnim zajednicama, te ogranci Gradske knjižnice u Zapruđu i Savskom Gaju.
To je bilo vrijeme “sizovskog” organiziranja svih aktivnosti od zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih, športskih i ostalih komunalnih djelatnosti i službi po gradskim općinama, pa je tako u Općini Novi Zagreb osnovana Samoupravna interesna zajednica kulture u kojoj sam bio tajnik volonter (Srećko Planinić, ak.slikar)
U dvodomnoj skupštini SIZ-u kulture Općine Novi Zagreb, prvi direktor (ravnatelj) Centra za kulturu Novi Zagreb Srećko Planinić  predložio je da se što prije počne s izgradnjom kulturnog centra ili da se jedan od postojećih objekata koji nije u funkciji preuredi za potrebe kulturne djelatnosti i kulturne aktivnosti građana i mladih.
Nekolicina kulturnih radnika kao Dalibor Foretić novinar i kazališni kritičar, predsjednik Skupštine SIZ-a, Petar Brečić novinar i kazališni kritičar, Anđelko Ramuščak glazbenik, član Zagrebačkog puhačkog trija te predsjednik Skupštine korisnika kulturnih programa prihvatili su ovu inicijativu.
U to vrijeme Kino Remetinec nije bilo u funkciji a prostorno je najviše odgovaralo za raznovrsnu kulturnu aktivnost uz određene adaptacije koje je trebalo učiniti.

U Općini Novi Zagreb, predsjednik Skupštine, predsjednik Izvršnog vijeća, predsjednik Sekretarijata za kulturu, posebno tajnik gospodin Josip Tkalec, svaki u okviru svojih djelatnosti iznimno su pomogli da se ova inicijativa realizira.
Na temelju elaborata o društvenoj i kulturnoj opravdanosti osnivanja Kulturnog centra i programom kulturnih aktivnosti na cijelom području Općine Novi Zagreb, USIZ kulture grada Zagreba osigurao je financijska sredstva za otkup dijela objekta koji je pripadao Zagrebačkim Kinematografima, odnosno Kinu Remetinec, te dio sredstava za adaptaciju objekta i nabavu potrebne opreme za održavanje galerijskih, scenskih, filmskih, tribinskih i amaterskih aktivnosti, te za rad stručnih suradnika Centra za kulturu.
Uz zahvalu i osobni angažman likovnog kritičara Vladimira Vlade Bužančića, za vrijeme adaptacije objekta i prostornog prilagođavanja programskim djelatnostima, koncepcija galerijske djelatnosti pod njegovim stručnim vodstvom postala je ubrzo središnje, prepoznatljivo mjesto okupljanja kulturnih i javnih djelatnika grada Zagreba. Otvorenje Centra za kulturu Novi Zagreb simbolično je priređeno 5. svibnja uz otvorenje velike izložbe fotografija Općine Novi Zagreb naše priznate umjetnice Marije Braut. Upravo je ova izložba planirana za svečanost programskog rada Centra za kulturu jer je fotografski pokazala sve kontraste velikog prekosavskog gradilišta, iznikle nebodere iz još svježih oranica, urbanizirane vizure u kojima se nisu gradili i kulturni sadržaji i koje su mnogo godina kasnije upozoravale na te humane i kulturološke propuste.
Centar za kulturu, pored vrlo uspješne galerijske djelatnosti, ostvario je zavidnu scensku, muzičku, tribinsku, amatersku i vrlo uspješnu animatorsku djelatnost kako u svojoj općini tako i na nivou grada Zagreba.” (Srećko Planinić, akademski slikar)

 

GALERIJA VLADIMIR BUŽANČIĆ, do svibnja mjeseca 2002. godine GALERIJA SPEKTAR, utemeljena je kao posebna programska jedinica CENTRA ZA KULTURU NOVI ZAGREB u svibnju 1977. godine, najstarija je i jedina institucija likovne kulture na području Novog Zagreba.

Njezin prvi voditelj i utemeljitelj (zajedno s akademskim slikarom Srećkom Planinićem) prof. Vladimir Bužančić, promovirao je Galeriju od samog početka u respektabilan izložbeni likovni prostor, što Galerija nastoji zadržati sve do danas. U njoj su do sada izlagali mnogobrojni priznati i uvaženi akademski likovni umjetnici iz Zagreba i inozemstva. Uz poznata imena uvijek je bila otvorena i pruža šansu mlađim likovnim umjetnicima, koji su tu započeli svoju, kasnije  uspješnu likovnu karijeru.
Kao članovi Umjetničkog savjeta Galerije Vladimir Bužančić njezinoj izlagačkoj kvaliteti pridonjeli su eminentni likovni stručnjaci: Ive Šimat Banov, Lilijana Domić, Višnja Knezoci, Ferdinand Kulmer i Đuro Seder u jednom sazivu, zatim Nevenka Arbanas, Petar Barišić, Milan Bešlić, Lilijana Domić, Višnja Slavica Gabout i Anton Vrlić, potom Branka Benčić, Želimir Koščević, Lovorka Magaš Bilandžić, Dalibor Stošić i Bojan Šumonja te u današnjem sazivu Lovorka Magaš Bilandžić, Boris Cvjetanović, Danko Friščić, Antun Maračić, Davorka Perić i Evelina Turković.

Galerija Vladimir Bužančić je na popisu uvaženih institucija i izložbenih prostora u Republici Hrvatskoj za priznavanje i obnavljanje prava samostalnih umjetnika HDLU-a i ULUPUH-a.

Međunarodna suradnja i međugradska suradnja

Galerija Vladimir Bužančić od svojih početaka do danas intenzivno radi na promociji vizualne umjetnosti u inozemstvu i drugim gradovima Hrvatske. Razvila je dugogodišnju suradnju s Republikom Češkom i do sada su u Češkim Budejovicama i Pragu izlagali eminentni likovni umjetnici iz Zagreba, zatim u Republici Mađarskoj u Budimpešti i Szentendreu, Republici Sloveniji u Ljubljani, Krškom i Kostanjevici na Krki. Također je dovela pred zagrebačku publiku svjetski poznate i afirmirane češke, talijanske i slovenske akademske likovne umjetnike.

Među zapaženim realiziranim izložbama u inozemstvu su izložbe Duje Jurića Memo-chips na Mađarskom sveučilištu likovnih umjetnosti u Budimpešti (2013.), skupna izložba Krajolici svijesti (Damir Babić, Jasenka Bulj, Ivona Jurić, Igor Zirojević) u Pečuhu (2015.), izložba Petra Barišića Bijelo u Szentendreu u Mađarskoj (2008.), izložba Siniše Majkusa i Anite Parlov u Szentendreu u Mađarskoj (2010.)

U Galeriji Vladimir Bužančić izlažu i umjetnici iz Slovenije, Srbije, Češke i Mađarske, a među zapaženim ostvarenjima takve suradnje ističemo izložbu renomiranog mađarskog kipara akademika Ádáma Farkasa (2009.), Bálinta Szombathya (2018.), člana i osnivača legendarne Grupe Bosch+Bosch (Subotica, 1969.–1976.) i učesnika manifestacija jugoslavenske „nove umjetničke prakse” 70-ih. Galerija kontinuirano surađuje i sa slovenskim umjetnicima i kustosima unutar čega je ostvarena vrlo zapažena fotografska ambijentalna instalacija Petera Raucha (2017.)

Tijekom tridesetgodišnjeg rada Galerije realizirane su izložbe u Galeriji Sv. Krševan u Šibeniku, Galerija centra u Osijeku, Galerija slika u Gradskom muzeju Varaždin, Moderna galerija u Dubrovniku, Galerija umjetnosti u Vinkovcima, Galerija Vjekoslav Karas – Gradski muzej u Karlovcu, Galerija Roman Petrović Sarajevo, Ljubljani, Mariboru, Krškom…

Danas Galerija redovito surađuje na razmjenama izložbi ili u koprodukciji novih izložbi s Galerijom Kazamat u Osijeku, Galerijom Makina u Puli, Galerijom AK Koprivnica, KIC-om Zagreb te MMC-om Split.

Od 2014. godine program Galerije je osmišljen kao jedinstvena godišnja programska koncepcija u kojoj umjetnici unutar iste teme produciraju nove radove koji potom promoviraju u Zagrebu i u drugim gradovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Voditeljica: Voditeljica: Vesna Šantak, mag. art
tel/fax: 01/6140-189, 01/6140-190,
e-mail: galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr
Radno vrijeme: radnim danom od 9-18 sati, četvrtkom od 9-13 sati, petkom od 9-15 sati.