Povodom međunarodnog Dana žena, izložba suradnje Centra za kulturu Novi Zagreb i udruge Start Art!
Otvorenje izložbe Dijane Čović „Didi – svijet žene“ 08. ožujka 2023. u 19 : 30 sati u Centru za kulturu Novi Zagreb. Izložba ostaje otvorena do 22. ožujka 2023.
Dijana Čović rođena je u Vukovaru. Završila je srednju školu za kulturu i umjetnost. U Zagrebu je diplomirala novinarstvo, radi kao novinarka i televizijska urednica. Samouka je slikarica, do sada je sudjelovala na nekoliko skupnih izložbi Art Zagreb (umjetnički sajam u Zagrebu). 2021. sudjeluje na skupnoj izložbi suradnje udruge Start Art i Centra za kulturu Novi Zagreb „U potrazi za srećom“. Prvu samostalnu izložbu „Acta non verba“ 2018. je održala u Matici iseljenika Hrvatske. Izložba „Didi – svijet žene“ je njezina druga samostalna izložba. Potpredsjednica je kreativne udruge za promicanje kulture „Start Art“.
Iz predgovora:
„Dijana Čović, po vokaciji profesionalna novinarka i televizijska urednica, svoju stvaralačku strast usmjerenu k likovnom izričaju, a ostvarenu u mediju štafelajne slike, predstavlja novom izložbom. I to na sam Dan žena, 8. ožujka. U pet godina, koliko je prošlo od njezine prve samostalne izložbe, Dijana slikom razgolićuje vlastite osjećaje i promišljanja, otkrivajući istine o dvojnosti naravi umjetničkog stvaranja, o umjetnosti kao „zarazi“ i kako lijeku. O umjetničkom stvaranju kao užitku, kao načinu i mjestu vizualizacije ljepote, ali i mjestu ukazivanja na ono, prostom oku nevidljivo, u nama skriveno, koje smjeli pojedinci izvlače na svjetlo dana, ovjekovječujući ga u svojoj kreaciji. Sondirajući duboko u vlastitu dušu, kako bi kroz slojeve strahova, neotpuštanja, negativnih emocija i ograničenja, dospjeli do istinske ljepote, do istinskih sebe. Upravo tako, „inficiravši“ se slikom i uzimajući ju kao svoje „oružje“, krenula je u potragu za vlastitim identitetom, za vlastitim ženstvom. Čini to stavljajući ženski lik u likovni fokus, prolazeći „raznobojnom“ galerijom svojih žena općim mjestima naših civilizacijskih spoticanja – spolnosti, osobnim slobodama, moralom, nametnutim ulogama, rodnoj neravnopravnosti. Bivajući i auto referencijalna, dotičući se vlastite intime i osjećaja, otkrivajući nam sebe kao duhovno i umjetničko biće.
Materijalizirajući različitim interpretacijama i tehnikama svoje simbole ženstva, svoje muze – supruge, ljubavnice, majke, kćeri, sestre, radnice, poduzetnice, umjetnice, znanstvenice. Sažimajući razna iskustva koja su se razvijala od aluzivnih i asocijativnih formi, do oblika jasne fizionomije, od stiliziranih lica oblikovanih smirenim kolorom i ujednačenim potezom do snažnih ekspresivnih prikaza i oslobođene geste u tretiranju podloge slike. Dijanine žene produkti su suptilne i čiste ženske intuicije na tragu zanimljive narativne liričnosti i istančane estetičnosti. Utjelovljuju temeljne ženske principe koji se kroz jasnu morfologiju iščitavaju u liku i temi njezine slike, akceptirajući brojne stereotipe, ulogu i značenje žene u društvu. Postajući tako osobni autoričin prezentator muško – ženskih odnosa, intimnih trenutaka, ženskih snova, osobno vizualno svjedočanstvo o poimanju žene u „muškome svijetu“. U svijetu u kojem je prezentacija žene replika postojećih društvenih stereotipa koje ženu nerijetko prikazuju kao estetski dodatak svakodnevnici. A Dijana kao da podilazi toj predodžbi, smještajući svoju ženu u intimni, pomalo budoarski svijet, u onaj satkan imaginarnim nadrealnim elementima, svijet neopterećujući i perceptibilno lagan.“
Sanda Stanaćev Bajzek