Film Dubrovačka Velika Proteturica (zaštitnica, od lat. protegere) nazvan je prema izrazu hrvatskog književnika Ive Vojnovića, kojim on u svojem pismu dijalektalno oslovljava Bogorodicu – Gospu Lapadsku. U filmu je obrađeno štovanje Bogorodice u gradu Dubrovniku tijekom zlatnog razdoblja Dubrovačke republike u 15. i 16. st. pa do današnjih dana. Film prikazuje znamenita marijanska svetišta i crkve, te antologijski izbor djela iz teološke, književne (renesansno-petrarkističke), likovne i glazbene baštine posvećene Bogorodici.
U filmu su snimljene raritetne knjige i rukopisi kardinala Ivana Stojkovića (u Europi proslavljen kao Johannes Stojci), Serafina Crijevića, Mavra Vetranovića, Đore Držića, Paskoja Primovića-Latinčića, Bernarda Sorkočevića, opata Stjepana Gradića, Arkanđela Gučetića, Ignacija Aquilinija i Arkanđela Kalića. Pored toga film nas upoznaje s najslavnijim Gospinim slikama dubrovačkih renesansnih umjetnika: Nikole Božidarevića, Lovre Dobričevića, Matka Junčića, Božidara Vlatkovića i drugih.

Program:

Predstavljanje projekta:
Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine
Dubrovačka Velika Proteturica

Koncertna izvedba izabranih marijanskih skladbi

25.rujan.2008 u 20 sati

 

O izvođaču:

Hrvojka Mihanović Salopek

Dr, sc. Hrvojka Mihanović – Salopek diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990., a 1998. doktorirala s temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. Od 1986. počinje raditi u HAZU, a od 2013. u zvanju je znanstvenog savjetnika u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Voditeljica je međunarodnog znanstv. projekta: Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca za kulturnu raznovrsnost Europe. U akademskoj godini 2009./10. predavala je honorarno kolegij Himnologija na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je napisala 7 knjiga znanstvenih rasprava: Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), Književni krug, Split, 1992.; Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća, Biblioteka “Scientiae et Artes”, “ALFA”, Zagreb, 2000.;Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“, knj. br.15, Split, 2004.; Iz duhovnog perivoja, “Ljevak”, Zagreb, 2006.; Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini, Matica hrvatska Split, 2009.; Željezno srce (Jaketa Palmotić-Dionorić), Institut «Ivo Pilar»Dubrovnik, 2010.; U ogledalu kritike, Zagreb, 2012. Pored toga priredila je 30 knjiga izabranih i sabranih djela hrvatskih pisaca, te antologija. Dosad je objavila 85 znanstvenih i oko 200 stručnih radova u raznim zbornicima i časopisima. Od 2003. suradnica je i urednica stručnog časopisa „Musica sacra“ u Zagrebu. Voditeljica je, scenaristica i redateljica filmskog projekta «Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine» producentske kuće “Prosoli-Sveta glazba”, gdje je realizirala 7 znanstv.-obrazovnih filmova. Bila je i suradnik Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala TV-emisije iz književnosti.
Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Koncertnu interpretaciju radila je s prof. Čedomilom Duganom, a interpretaciju starih francuskih majstora s prof. Olivijem Repecom po metodi Marie Claire Alain iz Pariza. Liturgijsko sviranje radila je s Mo. Lorandom Kilbertusom, isusovačkim skladateljem. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Dosad se istakla nizom zapaženih koncerata u domovini (“Ljeto u Zagrebačkoj katedrali”, “Varaždinske barokne večeri”, “Splitsko ljeto”, “Osorske glazbene večeri”, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Šibenik, Zadar, Makarska, Cres, Umag, “Hvarsko ljeto” i dr.) kao i u inozemstvu ( Crkva sv. Augustina u Beču -Austrija, St. Pierre u Parizu -Francuska, Madrid – Španjolska, Mađarska, Njemačka, , Poljska, Češka, Argentina i Washburn University, Kansas City, Pitsburgh-SAD). Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-“Orfej” i „Sveta glazba“d.o.o. Dvadeset godina bila je orguljaš Bazilike Srca Isusova, a kraće vrijeme i Američkog konzulata u Evangeličkoj crkvi u Zagrebu, te Župe sv. Marka Križevčanina u Zagrebu. Od 1997. postaje počasni, dopisni član međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis). Kao znanstvenik i reproduktivni djelatnik autorica je uvrštena u leksikon Who is who in Croatia, (1993. str. 480)i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda.

 

Vesna Kovačić

rođena je 1981. u Zagrebu. Diplomirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Nade Puttar-Gold. Pored toga usporedo je završila i studij razredne nastave i glazbene kulture na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Predavala je solo pjevanje na Muzičkoj školi Jan Vlašimsky u Virovitici. Radi kao profesor glazbe na školi «Juraj Habdelić» u Velikoj Gorici i u Zagrebu. Pored toga od 2006. radila je kao honorarna suradnica u Zboru HRTV – Zagreb.
Nakon diplome nastavila je usavršavanje i pohađala je brojne majstorske tečajeve kod proslavljenih pedagoga i reproduktivnih umjetnika: prof. Konrada Richtera, Dunje Vejzović, Tizijane Šojat, KS Mirele Freni, Željke i Nede Martić. U sklopu Međunarodne ljetne škole barokne glazbe i plesa Aestas Musica u Varaždinu koncertno je surađivala s dirigentom Laurenceom Cummingsom i violinisticom Catherine Mackintosh. Godine 2005. bila je finalistica 1. natjecanja mladih hrvatskih opernih pjevača.
Debitirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u ulozi Bergere u Ravelovoj operi “L’ enfant et les sortileges”. U sezoni 2007. /2008. nastupila je u HNK-Zagreb u Bizetovoj “Carmen” u ulozi Frasquite u režiji Philippa Himmelmanna, te u ulozi Papagene u Mozartovoj operi «Čarobna frula». U varaždinskom HNK nastupala je u Purcelovoj operi “Diokletian” i Handelovoj operi “Alceste”.
U Velikoj Gorici imala je solo nastup u okviru ciklusa “Virtuoso”, a pored toga održala je niz koncerata duhovnih pjesama diljem Hrvatske i u inozemstvu. S komornim zborom “Ivan Filipović” gostovala je u Izraelu, Kini i na Taiwanu.