utorak, 29. svibnja 2018. – 19 sati
– Dvorana na katu –
VARAŽDINSKA REGINA ANGELORUM : O bogatoj sakralnoj, povijesno – umjetničko i književnoj marijanskoj baštini Varaždinske biskupije i grada Varaždina
Uvodno predavanje: redateljica, scenaristica i voditeljica projekta
Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine
1. Dr. sc. Hrvojka Mihanović – Salopek, znanstvena savjetnica HAZU
Ulaz na program je besplatan.
P r o g r a m:
Varaždinska Regina angelorum – 10. film
Znanstveno – obrazovni film Varaždinska Regina angelorum prikazuje povijesno štovanje Bogorodice u Varaždinskoj biskupiji, te predstavlja kulturološki putopis kroz istaknuta, ali i pojedina nedovoljno poznata svetišta Varaždinske biskupije: Lepoglava, Purga Lepoglavska, Kamenica, Višnjica, Veternica, Bednja, Radovan, Remetinec, Ludbreg, Koprivnica, Močile, Molve, Kloštar Podravski, Đelekovec, Drnje, Legrad, Donji Vidovec, Kotoriba, Sv. Marija (Međimurje), Prelog, Mala Subotica, Belica, Donji Hrašćan, Sv. Juraj u Trnju, Sv. Juraj na Bregu, Vratišinec, Mursko Središće, Štrigova, Biškupec, Varaždinske Toplice te Čakovec i Varaždin. Kroz multidisciplinarni presjek baštine naglasak je stavljen na impresivna dostignuća baroknog perioda u arhitekturi, književnosti, likovnoj umjetnosti, a posebice je obuhvaćena djelatnost Ivana Rangera i njegovih učenika te Varaždinca Blaža Grubera. U filmu su snimljene rijetke knjige i stihovi na starom hrvatskokajkavskom književnom jeziku (Antun Vramec, Fortunat Švagel, Ivan Belostenec, Nikola Benger, Andrija Eggerer, Ivan Krištolovec, Hilarion Gašparoti, Josip Bedeković, Nikola ml. Zrinski i Petar Zrinski, Katarina Zrinski, Katarina Patačić, Baltazar Milovec, Gregur Kapucin, Juraj Lehpamer). Prisutni su i stihovi suvremenih pjesnika Ivana Goluba i Ernesta Fišera. Ljepota podravskog pejzaža prikazana je kroz odraz hrvatskog naivnog slikarstva.Osobita pozornost posvećena je vrijednim eksponatima iz postava Gradskog muzeja Varaždin. Kroz film upoznajemo izvornu etno građu okolice Varaždina, Podravine, Međimurja te posebno arhaične međimurske folklorne sakralne napjeve. U ozračju brojnih baroknih anđela i slikovitih veduta grada slušamo i baroknu glazbu koja je prepoznatljivi znak Varaždina
O a u t o r i c i:
Dr. sc. Hrvojka Mihanović – Salopek, diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990. s temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala s temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. Od godine 1986. radi u Odsjeku za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, a od 2013. u zvanju je znanstvene savjetnice. Predavala je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2008./09., a u akademskoj godini 2009./10. honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu honorarno je predavala 2017. Godine 1997. izabrana je za počasnu, dopisnu članicu Međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis). Sudjelovala je na više znanstvenih projekata; (od 1986. do 1989. na znanstvenom projektu) Sabrana djela Ante Kovačića; (od 1991. do 2001. na znanstvenom projektu) Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska, a sada je suradnica na znanstvenom projektu HAZU Hrvatski književni povjesničari.Od 2007. do danas voditeljica je međunarodnog bilateralnog projekta Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe, između HAZU i Bugarske akademije nauka (BAN). Voditeljica je znanstvenih skupova u okviru manifestacije Dvigrad – međunarodni festival rane glazbe u Istri pod pokroviteljstvom Predsjednika RH. Služi se engleskim jezikom.
Napisala je 9 autorskih znanstvenih knjiga: 1. Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), (167 str.) Književni krug, Split, 1992.; 2. Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća, Biblioteka “Scientiae et Artes”, “ALFA”, Zagreb, 2000. (339 str.); 3. Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka “Ravnokotarski Cvit”, knj. br.15, Split, 2004. ( 96 str.); 4. Iz duhovnog perivoja, Biblioteka “Posebna izdanja”, “Ljevak” – Zagreb, 2006. (293 str.); 5. Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom) Ogranak Matice hrvatske Split, Split, 2009., (303 str.); 6. Željezni duh. Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut «Ivo Pilar» u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2010.,7. U ogledalu kritike, “Udruga Prosoli”, Zagreb, 2012./13. 8. Fra Petar Knežević – Gospin pjesnik i književnik, ( u suatorstvu s dr. sc. Hanom Breko-Kustura i fra Mirkom Marićem); Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Sinj, 2017. 9. U ogledalu znanstvenih prosudbi, «Biakova», Zagreb, 2018. Priredila je 35 knjiga izabranih djela, antologijskih izbora književnosti, monografija i zbornika radova. Objavila je 105 izvornih znanstvenih radova u inozemnim i domaćim časopisima i zbornicima i preko 250 stručnih radova. Uvrštena je u leksikon Who is who in Croatia, 1993. str. 480 i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda, sv. III, str. 79. Bila je višegodišnji honorarni suradnik Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala više emisija i književnih portreta. Od 2005. je scenaristica, redateljica i voditeljica projekta “Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine” pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, te je u produkciji “Udruge Prosoli Sveta glazba d.o.o.” dosad ostvarila 10 filmova na temu multidisciplinarnog prikaza marijanske baštine u pojedinim hrvatskim biskupijama i županijama. Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za Hrvatski biografski leksikon, za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, te za Leksikon hrvatskih pisaca -“Školske knjige”2000. Popratila je predgovorom više od 70 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: “Ljevak”, “Školska knjiga”, “Mladost”, “Znanje”, “ABC – naklada”, “Mozaik”, “Laus”, „Albatros“ „Nova stvarnost“, „Neretva“, “Alfa”, Naklada Bošković, «Privlačica d.o.o.», «Panonius», Naklada Haid, «Biakova d.o.o.» i dr. Za izdavačku kuću “Mozaik” priredila je za biblioteku “Zlatna lađa” dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I.B.Mažuranić i V.Nazora). Od 1988. do 1998. bila je član uredničko-redakcijskog odbora časopisa Umjetnost i dijete, a od 2003. do danas djeluje kao suradnica i povremeno urednica stručnog časopisa „Musica sacra“ u Zagrebu. Od 2011. članica je Savjeta «Školskog vjesnika», pedagoškog časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.Od 1995. do danas redovni je član Nacionalnog odbora za dječju knjigu RH. Članica je Društva hrvatskih književnika. Od 1999. članica je Društva hrvatskih intelektualki (koje je punopravni član međunarodne organizacije International Federation of University Women sa sjedištem u Genevi). Od 2006. počasna je članica Matice slovačke u Zagrebu. Redovna je članica Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF- u Sveuč. u Zagrebu. Od 2007. sudjeluje kao promotor i suorganizator u radu književnih i kulturnih tribina Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu. Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Istakla se nizom zapaženih koncerata u domovini kao i u inozemstvu (Austrija, Francuska, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Poljska, Češka, Argentina i SAD). Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-“Orfej” i „Sveta glazba“d.o.o. Dobitnica je nagrade «Petar Kanavelić» za 2016. godinu (Društva književnika Rijeka i Gradskog poglavarstva Korčule), Brončane medalje «Mila Gojsalić» Društva Poljičana, te srebrne nagrade Matice hrvatske Zagreb, 2009. za književnost.