Memorija. Otisci uništenja i pobuna života
Izložba će biti otvorena do 16. veljače 2019.
English version
umjetnici: Jaka Babnik (Slovenija) / Masaki Hirano (Japan) / Bojan Radovič (Slovenija)
Skupna izložba pod nazivom Memorija. Otisci uništenja i pobuna života bavi se fenomenom memorije koja se nalazi u genetskom kodu svih živih bića – pa tako i stabala. Stabla mogu živjeti stoljećima, mnogo duže od ljudi pa zbog toga često postaju tihi svjedoci povijesnih događaja. Memorija stabala nalazi se unutar njihove tjelesne strukture, ali nemamo mogućnosti da ju interpretiramo. Ta je memorija ambivalentna, kao slika bez danoga konteksta.
Radovi trojice umjetnika referiraju se na neizbrisive tragove koje je ljudska vrsta ostavila u svom okolišu. Oni svjedoče o ljudskoj krhkosti i sitničavosti u odnosu na veličanstvenost prirode kao i našoj sljepoći i ovisnosti o dominaciji nad planetom. No stabla su tajanstvena bića i o njima čovječanstvo zna vrlo malo, unatoč golemom znanstvenom i tehnološkom napretku. Stoga se postavlja pitanje: pohranjuju li stabla svoja sjećanja na isti način kao što u koncentričnim krugovima unutar debla ostavljaju tragove svoga rasta? I ako to rade, je li moguće iščitati ta sjećanja iz njihove unutarnje strukture? Tri umjetnika, Jaka Babnik, Masaki Hirano i Bojan Radovič bave se tim pitanjima kroz tri vrlo različita pogleda, istovremeno propitujući samu prirodu medija fotografije. Koriste nekonvencionalne principe koji su daleko od klasičnoga prikaza fotografije pa stoga njihove slike često postavljaju više pitanja nego što pružaju odgovora.
Kustos: Miha Colner
Tekst: Miha Colner & Marina Gržinić
Produkcija: Institut Sektor / Rostfrei publishing / Kuća fotografije Slovenija
Izložba će biti otvorena do 16. veljače 2019.
Radno vrijeme:
– ponedjeljak, utorak, srijeda i petak od 10:00 do 18:00
– četvrtak i subota od 10:00 do 13:00
Jaka Babnik (1979.) je diplomirao sociologiju i povijest na Filozofskom fakultetu na Sveučilištu u Ljubljani. Od 1996. radi kao samostalni umjetnik, fotograf, snimatelj i redatelj. Napravio je pozamašan niz fotografskih serija kao i filmova o slovenskoj skejterskoj sceni. U razdoblju od 1998. do 2006. bio je foto urednik slovensko-hrvatskoga magazina Pendrek, a u razdoblju od 2006. do 2009. uređivao je časopis Kontejner. Godine 2006. napravio je glazbeno-dokumentarni film Listen to Srečna mladina. Djeluje kao fotograf, kustos i izdavač. Na umjetničkoj sceni poznat je zbog niza projekata visokoga profila kao što su The Art of asphalt (zajedno sa Sergejom Vutučom) i fotografskih serija kao što su We are dogs! (2009.) i Jebodrom (2014.). Od 2012. godine direktor je nezavisne izdavačke kuće Rostfrei Publishing (uz Boštjana Pavletića), specijalizirane za fotoknjige. Živi i radi u Ljubljani, Slovenija.
Masaki Hirano (1952.) karijeru je započeo kao asistent u studiju Azabo 1976. godine, a 1986. počeo je sa samostalnim radom. Godine 1992. sudjelovao je na skupnoj izložbi za mlade fotografe u galeriji Konica Minolta Plaza u četvrti Shinjuku u Tokiju. Godine 1993. predstavio je svoju prvu samostalnu izložbu pod nazivom After the Festival u salonu Ginza Nikon. Njegovi kasniji radovi uključuju seriju fotografija Holes koja prikazuje ratom uništene zidove Bosne i Hercegovine, radove koji se bave problemima uzrokovanima amelioracijom u zaljevu Isahaya na otoku Kyushu kao i mnoge druge koji se bave problemima društva u godinama nakon hladnoga rata. Izlagao je samostalno i na skupnim izložbama u Hrvatskoj, Sloveniji, Koreji, Australiji, Nepalu, Bangladešu, Novom Zelandu, Sjedinjenim Američkim Državama, Španjolskoj, Njemačkoj i Japanu. Godine 2000. objavio je svoju prvu monografiju Down the Road of Life (galerija Marino Cettina, Umag, Hrvatska). Sudjelovao je i na prvom Festivalu fotografije u Berlinu 2005. godine u sklopu izložbe After the Fact u Martin Gropius Bau.
Bojan Radovič (1960.) studirao je fotografiju na Sveučilištu u Swanseau u Velikoj Britaniji. Diplomirao je 1983. godine i poslije završenoga studija vratio se u Sloveniju. Sredinom 1980-ih godina uspostavio je Fotogaleriju u Novom Mestu (Slovenija) koja je osim Srećne galerije u Beogradu bila jedina galerija specijalizirana za fotografiju u tadašnjoj Jugoslaviji. Godine 2005. Radovič je uspostavio udrugu Hiša fotografije s kojom producira i predstavlja razne fotografske projekte. Kao fotograf i umjetnik aktivan je od 1982. od kada izlaže na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Sloveniji, bivšoj Jugoslaviji i međunarodno.
Miha Colner (1978.) povjesničar je umjetnosti koji radi kao kustos i koordinator programa u Međunarodnom centru za grafičku umjetnost (MGLC) / Švicarski kreativni centar u Ljubljani. Aktivno se bavi izdavaštvom s naglaskom na fotografiju, print, pokretne slike i razne druge oblike nove medijske umjetnosti. U razdoblju od 2006. do 2016. godine bio je kustos u Centru za suvremenu fotografiju – Photon, u Ljubljani. Od 2005. godine surađuje s novinama, časopisima i stručnim publikacijama, vodi svoj osobni blog, a i povremeni je predavač. Živi i radi u Ljubljani.
Marina Gržinić, dr.sc. radi kao istraživač na Institutu filozofije u sklopu ZRC SAZU u Ljubljani. Od 2003. je i redovna profesorica na Likovnoj akademiji u Beču, u Austriji. Opsežno objavljuje radove, predaje diljem svijeta i bavi se video umjetnošću od 1982. godine. U suradnji sa Ainom Smid proizvela je više od 30 video art projekata, kratki film, brojne video i medijske instalacije, internetske stranice i interaktivni CD-ROM (ZKM, Karlsruhe, Njemačka). Gržinić je objavila stotine članaka i pet knjiga od kojih je najnovija Fiction Reconstructed: Eastern Europe, Post-Socialism and the Retro-Avant-Garde (Vienna: Edition Selene u suradnji sa Springerin, Beč, 2000.) Živi i radi u Beču i u Ljubljani.