Galerija Vladimir Bužančić
Izbor djela iz fundusa Galerije Vladimir Bužančić
Otvaranje izložbe 20. svibnja 2024. u 20 sati
Izlažu: Breda Beban, Tomislav Buntak, Jože Ciuha, Ružica Dešković, Plamenko Čengić, Miljenko Gregl, Igor Gustini, Vitold Košir, Dafne Perković Planinić, Hrvoje Marko Peruzović, Ksenija Pintar, Mauro Stipanov, Ivan Šebalj, Rostislav Štěpáník, Ksenija Turčić, Fadil Vejzović, Leila Michieli Vojvoda, Anton Vrlić
Izložba se može razgledati do 7. lipnja 2024.
U postavu izložbe Izbor djela iz fundusa Galerije Vladimir Bužančić predstavljamo djela eminentnih i priznatih akademskih umjetnika i umjetnica koji su obilježili modernu i suvremenu umjetnost Hrvatske. Također izlažemo i djela priznatih inozemnih umjetnika. Na izložbi su prezentirana djela u tehnikama crteža, kombiniranih tehnika, grafike, akrilika i ulja na platnu nastalih od 1976. do 2016.
Izložbama fundusa Galerije prezentiramo uspješnu galerijsku djelatnost te međugradsku i međunarodnu suradnju Galerije Vladimir Bužančić, te skrećemo pozornost na važnost bogatog fundusa umjetničkih djela priznatih umjetnica i umjetnika iz zemlje i inozemstva. Izložbom Izbor djela iz fundusa Galerije Vladimir Bužančić obilježavamo dugogodišnji doprinos u kulturi i umjetnosti ne samo na nivou općine i grada Zagreba nego i na nacionalnom nivou.
Vesna Šantak
kustosica izložbe i voditeljica Galerije Vladimir Bužančić
Iz predgovora Ive Körbler
„U ovogodišnjoj selekciji za prigodnu izložbu iz fundusa Galerije Vladimir Bužančić odabrana su djela hrvatskih, ali i inozemnih gostujućih umjetnika koji su Galeriji donirali djela u različitim tehnikama. Ujednačenost izbora prema stilskom, kolorističkom i morfološkom parametru prilično je izbalansirana, kako bi izloženi radovi bili ujednačena ambijentalna cjelina. Među njima je studija figure bosanskog umjetnika Plamenka Čengića, pomalo ekspresionistički pastiš s tehnikom drippinga, ili grafika slovačkog umjetnika Rostislava Štěpáníka, koja prikazuje portret Picassa, kao umjetniku važnu inspiraciju. Tri crteža umjetnice Brede Beban, koja je pripadala našem prostoru prije odlaska u London, ukazuju na nadrealističko-kontemplativne impulse hermetičnog predznaka. Slovenski slikar Jože Ciuha u zbirci Galerije predstavljen je za ovu izložbu grafikom koja uz nadrealističke elemente ima i vrlo jasan sarkastičan društveni komentar. Arhitektica Dafne Perković Planinić zastupljena je vrlo zanimljivim crtežom koji jasno iskazuje elemente grafičkog dizajna na temu rastera, bliske tendencijama iz 80-ih godina 20. stoljeća. Miljenko Gregl kroz tehniku monotipije apstraktno reducira i rekombinira motive iz prirode, dok se slikar Mauro Stipanov također u slici bavi reduktivnim pristupom elementima pejzaža – možda i gradskog pejzaža – iz vertikalne i ptičje perspektive. Kolaž na platnu Igora Gustinija mogao bi također predstavljati apstrahirani pejzaž, ali jednako tako može biti tek postinformelna, apstraktna studija ploha i njihova komponiranja na podlozi. Za Leilu Michieli Vojvoda pejzaž je podloga za tematiziranje apokalipse u ekspresionistički intoniranoj kompjutorskoj grafici. Crtež u tušu Ksenije Pintar jednako tako pokazuje naznake urbanog pejzaža kojemu je poljuljano egzistencijalno uporište i u koji umjetnica prenosi vlastitu snovitu viziju. Akvarel Ružice Dešković na bliskom je tragu ekspresionističko-nadrealističkih redukcija pejzaža, s biomorfnim elementima. Kipar i slikar Vitold Košir predstavljen je apstraktno reduciranom grafikom organičke apstrakcije, koja prikazuje zagrljaj dvoje ljudi, dok se slikar Fadil Vejzović u linorezu bavi temom Pigmaliona i stiliziranim aktovima. Slikar i grafičar Tomislav Buntak jednako je tako kroz medij grafike fasciniran ljudskim figurama u pejzažu, gdje stvara fantazmagorični noćni ambijent. Slikar Hrvoje Marko Peruzović odlazi najdalje na tom stilskom tragu, kroz fantastično-nadrealne vizije ženskog tijela, također u noćnom ambijentu. Slikar Ivan Šebalj u crno-bijelom apstraktnom crtežu interpretira svoje viđenje pseće glave, više na tragu studije pokreta psećeg kretanja, gdje bez naziva djela ne bismo mogli dešifrirati umjetnikovo polazište. Slikar Anton Vrlić nudi sivo-srebrnu viziju neba i urbanog pejzaža, s vrlo reduciranim elementima, gdje je simbolika dvoznačna: djelo možemo tumačiti kao postapokaliptični pejzaž, a jednako tako u njega upisivati neku metaforičku nadu buđenja iz kaosa naše civilizacije. U svojem transparentnom i linijski istanjenom crtežu slikarica Ksenija Turčić koncentrirana je na ljudski niz / kolonu, u koje svaki promatrač također može upisivati značenja i metafore prema vlastitom raspoloženju. U cjelini, ovogodišnji je odabir dobro ugođen pastiš radova koji naglašavaju kontemplativne slojeve umjetničkih toposa i njihova viđenja stvarnosti. Ponekad ćemo ga više osjetiti kao bijeg od stvarnosti i ljudske civilizacije u prirodu, a povremeno kao aktivnu kritiku društvene svijesti u određenom desetljeću. No to se sve zbiva u malim, profinjenim gestama, gdje nas umjetnici s lakoćom vode u središte svojih vizija i svjetonazorskih afiniteta.
Impressum
Izbor djela iz fundusa Galerije Vladimir Bužančić
20. svibnja – 7. lipnja 2024.
Kustosica izložbe: Vesna Šantak
Voditeljica Galerije Vladimir Bužančić: Vesna Šantak
Predgovor: Iva Körbler
Grafički dizajn: Kristina Babić
Foto i videodokumentacija: Darko Bavoljak, Stjepan Kolobarić
Tehnički postav: Tomislav Kušević
Lektura i korektura: Dunja Aleraj Lončarić
Prijevod na engleski: Mirta Jurilj
Radno vrijeme Galerije Vladimir Bužančić:
ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom: 9 – 20 sati, petkom: 9 – 15 sati
Program su financijski podržali Gradski ured za kulturu i civilno društvo te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Centar za kulturu Novi Zagreb
GALERIJA VLADIMIR BUŽANČIĆ
Trg Narodne zaštite 2, Zagreb
Tel: 01 6140 189
www.czk-novi-zagreb.hr
https://www.facebook.com/galerijavladimir.buzancic
Kontakt osoba za medije:
Vesna Šantak, mag.art
voditeljica Galerije Vladimir Bužančić
galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr
mobitel: 091 21 43 230