Gospić, Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčevića
P R O G R A M:
F. Schubert: Serenada
E. Cossetto: Mura
J. S. Bach – Ch. Gounod: Ave Maria
G. Caccini: Ave Maria
J. Gotovac: Oda zemlji /“Mila Gojsalića“/
V. Glasnović: Gospa Marija
A. Dvořak: Humoreska
J. Brahms: Mađarski ples
I. pl. Zajc: Domovini i ljubavi
Romanca Zrinskog
V. Paljetak: Popevke sem slagal
I. Tijardović: Daleko me biser mora /“Mala Floramye“/
J. Offenbach: Barcarolle
N. R. Korsakov: Bumbarov let
E. P. Tosti: Malia
J. Lacalle: Amapola
C. A. Bixio: Mama
I. Tijardović: Tonči, moj dragi Tonči/“Splitski akvarel“/
22.listopad.2008 u 19.45 sati
O izvođaču:
Ivanka Boljkovac
Ivanka Boljkovac – Rođena je 29. svibnja 1955. u Karlovcu gdje je završila srednju muzičku školu s glavnim predmetima violinom i solo pjevanjem. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je u klasi profesorice Marije Borčić 1978. godine te magistrirala 1980. godine ulogom Elisabette u Don Carlosu. Iste je godine postala članica Opere HNK u Zagrebu. Odlukom Ministarstva kulture od 17. lipnja 2003. proglašena je nacionalnom prvakinjom.
Uloge u HNK u Zagrebu:
Elisabetta – Don Carlos G. Verdija, Lisa – Pikova dama P. I. Čajkovskog, Prva dama – Čarobna frula W. A. Mozarta, Santuzza – Cavalleria rusticana G. Verdija Amelia – Krabuljni ples G. Verdija, Anna – Nabucco G. Verdija, Leonora – Trubadur G. Verdija, Donna Anna – Don Giovanni
W. A. M., Sieglinda – Walküra R. Wagnera, Desdemona – Otello G. Verdija, Aida – Aida G. Verdija, Elektra – Elektra R. Straussa, Rusana – Mislav I. pl. Zajca, Irmengarda – Porin V.
Lisinskog, Giorgetta – Plašt G Puccinija, Eva – Nikola Šubić Zrinjski I. pl. Zajca, Leonora di Vargas – Moć sudbine, G. Verdija Santuzza – Cavalleria rusticana G. Verdija, Tosca – Tosca G. Puccinija, Krčmarica – Boris Godunov M. P. Musorgskog, Doma – Ero s onoga svijeta J. Gotovca, Stari mačak – Mačak u čizmama B. Bjelinskog, Aksinija – Lady Macbeth Mcenskog okruga D. D. Šostakoviča, Elisabetta– Don Carlos G. Verdija, Volumnija – Koriolan S. Šuleka, Prva starica – Pingvini Z. Juranića.
Uloge i nastupi izvan HNK u Zagrebu:
Turandot – Turandot G. Puccinija, Sinaide – Mosè in Egitto G. Rossinija, Elektra – Idomeneo W. A. Mozarta, Margita – Ban Leget I. pl. Zajca, Stabat mater A. Dvořaka, Misa broj 5 F. Schuberta, Druga, Četvrta i Osma Simfonija G. Mahlera, Muka po Mateju J. S. Bacha, Te Deum A. Brucknera, Missa solemnis L. van Beethovena, Gloria A. Vivaldija i dr.
Nagrade:
Treća nagrada na Republičkom natjecanju muzičkih škola Hrvatske, 1972.; Druga nagrada na Republičkom natjecanju muzičkih škola Hrvatske 1974.; Treća nagrada na Saveznom natjecanju muzičkih škola Jugoslavije, 1974.; Nagrada Darko Lukić, Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a;
Druga nagrada na Međunarodnom natjecanju opernih pjevača Villa Manin, Nagrada Milka Trnina, 1985.; Medalja grada Karlovca; Nagrada Hrvatskog glumišta za ulogu Irmengarde u operi Porin Vatroslava Lisinskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba, 1993.; Nagrada Marijana Radev za ulogu Leonore u operi Moć sudbine Giuseppea Verdija, 1996.; Nagrada Hrvatskog glumišta za ulogu Volumnije u operi Koriolan Stjepana Šuleka u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, 2005.; Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, državno odlikovanje.
Marija Župić
Marija Župić – Rođena je u Sinju 1980. godine. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2003. godine u klasi prof. Josipa Tonžetića. Tijekom školovanja osvojila je brojne državne nagrade i nastupala kao solistica uz pratnju DSO-a. Usavršava se na brojnim seminarima u zemlji i inozemstvu. Uz glasovirsku pratnju Andree Feitl nastupala je u mnogim europskim gradovima. Aktivno svira u komornim sastavima u Triu Tritonus i puhačkom kvintettu Elfi, te kao solistica uz pratnju gudačkog kvarteta. Surađuje s orkestrima HNK-a Zagreb, Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, DSO-om, te Puhačkim orkestrom HV-a. Bavi se i pedagoškim radom.
Božo Župić
Božo Župić – Rođen je u Sinju 1981. godine, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje.
Glazbom /pjevanjem/ počeo se baviti od 1999. godine, kada upisuje srednju glazbenu školu Josip Hatze u Splitu. Godine 2003. upisao je studij Glazbene akademije u Splitu u klasi prof. Nelli Manuilenko, gdje je uspješno diplomirao u srpnju 2007. godine i stekao zvanje akademski glazbenik solo pjevač i profesor pjevanja.
Tijekom školovanja osvojio je dvije druge nagrade na natjecanju pjevača u Hrvatskoj (2003., 2005.). Kao student pjevanja na Glazbenoj akademiji, nastupao je na mnogim koncertima kao solist, te kao član komornih sastava, od kojih možemo izdvojiti nastup u HNK Split sa Komornim orkestrom Glazbene akademije u izvedbi Figarovog pira, W. A. Mozarta, te Večer opernih arija i dueta mladih solista u HNK Split. Na Drugom međunarodnom natjecanju «Rijeka belcanto» ušao je u fnale natjecanja gdje je
nastupio na svečanom koncertu uz pratnju Orkestra HNK Ivan pl. Zajc (2006.)
U HNK Split pjeva prvu svoju ulogu u operi «Simon Boccanegra» G. Verdija (uloga Pietra), kao i u Puccinijevim «La Bohème» (Boemima) ulogu Kućevlasnika Benoit, ulogu Velikog svećenika u operi «Nabbucco» G. Verdija, te ulogu Wagnera u operi Ch. Gounoda.
Stjepan Mihaljinec
Rođen je u Zagrebu 1935. godine. Djeluje kao dirigent, pijanist, skladatelj i aranžer. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1963.g.). Od 1957. bio je urednik u programu i produkciji Radio Zagreba. Obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskog društva skladatelja i Saveza muzičkih udruženja Hrvatske. Jedan je od osnivača Festivala kajkavske popevke u Krapini (1966.g.) čiji je umjetnički direktor bio do 2005. godine. Gostovao je u gotovo svim europskim državama, te u SAD, Australiji, Kanadi i SSSR-u. Nastupao je kao pratilac mnogih hrvatskih i inozemnih solista (Ivo Robić, Krunoslav Cigoj, Arsen Dedić, Josip Klima, Josephine Baker, Johnny Logan, Domenico Modugno …). Za svoj rad primio je brojna priznanja od kojih su najznačajnija: Nagrada Josip Slavenski (1995.), odlikovanje Predsjednika Republike Hrvatske (1995.), Zlatna plaketa Hrvatske glazbene unije (2001.), Povelja Grada Krapine (2005.), Nagrada Grada Zagreba (2005.), te Nagrada za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja (2006.).
Autor je popularnih skladbi: Proplakat će zora, Zadnji fijaker, Noćas ćemo zemlji ko materi reći, Ako sada odeš idr.