”Novi val klasike”: Vedran Kocelj i Krešimir Starčević
Četvrtak, 12. lipnja 2025. u 20 sati
Velika dvorana CZK (Trg Narodne zaštite 2)
Ulaz je slobodan!
Musica Croatica – Koncert povodom 10. obljetnice djelovanja dua Kocelj-Starčević
Dragi ljubitelji glazbe, pozivamo vas na zadnji koncert iz ciklusa „Novi val klasike“ prije ljetne pauze koji će se održati 12. lipnja 2025. u 20 sati u Velikoj dvorani Centra za kulturu Novi Zagreb!
Trubač Vedran Kocelj i pijanist Krešimir Starčević ove godine obilježavaju 10. obljetnicu zajedničke suradnje i jedini su aktivan duo ove kombinacije instrumenata u Hrvatskoj.
Njihova želja je promovirati hrvatsku glazbu i poticati hrvatske skladatelje na pisanje novih djela te ostvariti studijske snimke. Do sada su za njih skladali Dubravko Detoni, Bruno Vlahek i Tomislav Uhlik. Uz standardni repertoar, Kocelj i Starčević izvode zaboravljena djela, ali i ona koja se do sada nisu izvela u Hrvatskoj, kao i zanimljive obrade skladbi pisanih za druge instrumente. Održali su koncerte diljem Hrvatske, u koncertnima ciklusima Glazbene staze, Iz salona Očić te Koncertnog ureda Zadar, kao i festivalima Rapske glazbene večeri i Senjske koncertne večeri. U svibnju 2025. gostovali su u Alžiru, gdje su izveli koncert s djelima hrvatskih skladatelja povodom Dana državnosti Republike Hrvatske.
Kroz ovogodišnji ciklus od čak 11 koncerata predstavljamo 23 talentirana umjetnika, s ciljem obogaćivanja kulturne ponude Novog Zagreba, otvaranja prostora za susret publike s klasičnom glazbom i slavljenja glazbene baštine hrvatskih skladatelja.
Ulaz na sve koncerte je besplatan!
Program:
Stjepan Šulek (1914. – 1986.)
Sonata za trubu i klavir, Povečerje (1982.)
Anđelko Klobučar (1931. – 2016.)
Stavak za Tomicu za trubu i klavir (1997.)
Sonatina za trubu i klavir (1997.)
Alla Marica – Andante – Presto
Dubravko Palanović (1977.)
Dva komada za klavir (2002.)
Adagio
Allegro
Dubravko Detoni (1937.)
Fanfaronitis, za trubu i klavir (2013.)
~ ~ ~
Tomislav Uhlik (1956.)
Malo kazalište lutaka, za trubu i klavir (2024.)
Prizor prvi – Con moto
Prizor drugi – Allegro
Prizor treći – Allegro non troppo
Prizor četvrti – Lento assai
Prizor peti – Allegro molto vivace
Dubravko Palanović
Pet etida za mlade, za klavir (2023.)
Bruno Vlahek (1986.)
Kadenca, arija i finale za trubu i klavir, op. 68 (2024.)
Vedran Kocelj jedan je od vodećih hrvatskih trubača, koji aktivno djeluje kao solist, komorni i orkestralni glazbenik. Glazbeno obrazovanje stekao je u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku u klasi Nine Obradovića, a na Akademiji za glazbu u Ljubljani diplomirao je u klasi Stanka Arnolda. Usavršavao se na majstorskim tečajevima kod Johna Wallecea, Boa Nilsona i Eda Carrola. Na natjecanju mladih glazbenika u Sloveniji osvojio je prvu nagradu (1999.) te se plasirao u polufinale međunarodnih natjecanja u Toulonu (2000.) i Maurice Andre u Parizu (2006.). Bio je član Orkestra mladih Gustav Mahler pod vodstvom Pierrea Bouleza na europskoj turneji 2000. godine.
Od 1998. godine djeluje kao solo trubač u Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije. Član je Cantus ansambla, specijaliziranog za suvremenu glazbu, od njegovog osnutka 2001. godine. Dugi niz godina surađivao je s Hrvatskim baroknim ansamblom, a bio je i član Hrvatskog brass kvinteta, s kojim je ostvario brojne nastupe u Hrvatskoj, Italiji, Švicarskoj i Kini. Od 2015. godine surađuje s pijanistom Krešimirom Starčevićem, a 2018. osniva Trio Seraphim, zajedno sa sopranisticom Monikom Cerovčec i orguljašem Pavlom Mašićem.
Širinu glazbenih interesa pokazuje i bavljenjem glazbom različitih razdoblja zbog čega usavršava vještinu sviranja na nizu srodnih instrumenata poput prirodne trube, piccolo trube i korneta. Raspon njegovog solističkog repertoara obuhvaća neke od najzahtjevnijih skladbi za ovaj instrument, poput koncerata Andréa Joliveta i Michaela Haydna, 2. brandenburškog koncerta Johanna Sebastiana Bacha i Chute d’etoiles Matthiasa Pintschera.
Poznat kao promicatelj glazbe hrvatskih autora, u sklopu 27. Muzičkog biennala Zagreb ostvario je praizvedbu skladbe Tromberia Milka Kelemena uz Zagrebačku filharmoniju i dirigenta Lucu Pfaffa. Bio je jedan od troje solista na praizvedbi Drugog zagrebačkog koncerta Berislava Šipuša nastalog na narudžbu Zagrebačkih solista. Ostvario je prvu cjelovitu izvedbu Concertina za trubu, gudače i timpane Borisa Papandopula. To je djelo više puta koncertno izveo, kao i Serenadu za trubu, glasovir, gudače i udaraljke Brune Bjelinskog. Oba je djela studijski snimio uz suradnju Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem Mladena Tarbuka. Uz isti orkestar pod dirigentskim vodstvom Pavla Zajceva, ostvario je snimku Pop-koncerta za trubu i orkestar Igora Kuljerića. Sva tri djela, uz skladbu Seven Trumpets Srđana Dedića, nalaze se na Koceljevom albumu prvijencu Otkrivanja, kojeg je 2023. godina objavila izdavačka kuća Cantus. Snimka Kuljerićevog Pop-koncerta osvojila je nagradu Porin za najbolju izvedbu klasične glazbe.
Vedran Kocelj nastupio je na gotovo svim važnijim glazbenim festivalima u Hrvatskoj: Dubrovačkim ljetnim igrama, Varaždinskim baroknim večerima, Osorskim glazbenim večerima, Glazbenim večerima u sv. Donatu, Samoborskoj glazbenoj jeseni i mnogim drugima. Pored redovitih nastupa uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, solističke je koncerte održao uz gotovo sve hrvatske orkestre: Zagrebačku filharmoniju, Dubrovački simfonijski orkestar, Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga RH, Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Zagrebačke soliste, Varaždinski komorni orkestar, Hrvatski barokni ansambl, Zadarski komorni orkestar, Splitski komorni orkestar, Cantus ansambl i Accoustic Project. Svirao je i uz Slovensku filharmoniju, Komorni orkestar iz Züricha, Cappellu Istropolitanu i Gruzijski komorni orkestar iz Ingolstadta. Surađivao je s dirigentima kao što su Nikša Bareza, Mladen Tarbuk, Tomislav Fačini, Ivan Repušić, Tonči Bilić, Ivo Lipanović, Howard Griffiths, Ariel Zuckermann i Mimi Mitchel. U nekoliko je navrata solistički podij u izvedbama dvostrukih i trostrukih koncerata dijelio s trubačima svjetskog glasa – Stankom Arnoldom, Ericom Aubierom, Gáborom Boldozckim. Reiholdom Friedrichom i Guillaumom Jehlom kao i pijanistima Martinom Filjak i Danijelom Detonijem.
Pijanist Krešimir Starčević privlači pozornost publike i kritike osmišljavajući i izvodeći koncerte kojima obilježava značajne obljetnice velikih skladatelja: Debussy 100 – integralna izvedba komorne glazbe s klavirom (2018.); Beethoven 250 – koncertni ciklus klavirske i komorne glazbe (2020.); Saint-Säens 100 – integralna izvedba komorne glazbe za klavir i puhače (2021.); Detonijada 85 – klavirska i komorna glazba Dubravka Detonija; Bersa & Rahmanjinov 150 – klavirska trija (2023.); Poulenc 125 – integralna izvedba komorne glazbe za klavir i puhače (2024.).
Godine 2023. godine izvodi i solo pjesme Berse i Rahmanjinova s bas-baritonom Krešimirom Stražancem. Uspješne izvedbe diljem Hrvatske, turneja po Brazilu i koncert u Beču rezultirali su prvom studijskom snimkom solo pjesama Blagoja Berse, koju je u studenom 2024. na dvostrukom albumu objavila ugledna njemačka etiketa Hänssler Classic. Album je dobio pohvale i najveće ocjene kritičara s portala kao što su Opera Wire (New York), Première Loge (Francuska), Online Merker (Austrija), Opernwelt, Klassik Heute i Kultura-Extra (Njemačka), Pizzicato (Luksemburg) te glazba.hr i Vijenac (Hrvatska). Osvojio je nagradu Porin za najbolju produkciju albuma klasične glazbe u 2024. godini.
Kao solist Starčević se predstavio uz Zagrebačku filharmoniju, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Simfonijski orkestar Muzičke akademije u Zagrebu i Zagrebačke soliste, pod ravnanjem dirigenata Pavla Dešpalja, Mladena Tarbuka, Tončija Bilića i Saše Britvića. Među njegovim komornim partnerima su violinist Marco Graziani, violončelisti Latica Anić i Smiljan Mrčela, flautistica Antonija Jurin Starčević, oboist Dario Golčić, klarinetist Bruno Philipp, saksofonist Lovro Merčep i trubač Vedran Kocelj. Svirao je uz udaraljkaše poput Marianne Bednarske, Pei Ching Wu, Javiera Nandayape, Luisa Camacha Montealegra i Filipa Merčepa te je bio umjetnički suradnik Universal Marimba Competition u Belgiji.
Nastupio je na festivalima kao što su Tomarimbando (Portugal), Dubrovačke ljetne igre, Osorske glazbene večeri, Glazbene večeri u sv. Donatu u Zadru, Muzički biennale Zagreb, Zagrebački festival klavirskih dua, Samoborska glazbena jesen, International Percussion Ensemble Week u Bjelovaru, Riječke ljetne noći, Rapske glazbe večeri i Memorijal Ranko Filjak u Petrinji. Godine 2016. sudjelovao je u integralnoj kronološkoj izvedbi Beethovenove 32 klavirske sonate – prvom ciklusu održanom u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa u Zagrebu.
Dobitnik je Nagrade grada Samobora na natjecanju Ferdo Livadić, Nagrade za najbolju umjetničku suradnju na Tribini Darko Lukić, Dekanove nagrade Muzičke akademije u Zagrebu, prvih i drugih nagrada na regionalnim i državnim hrvatskim natjecanjima, druge nagrade na natjecanju Zlatko Grgošević i treće nagrade na natjecanju zaklade Dino Škrapić. Godine 2018. primio je Nagradu grada Velike Gorice s likom Franje pl. Lučića, a 2025. Nagradu Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.
Djelovao je kao gostujući urednik emisije Glazbena kutijica Obrazovnog programa Hrvatskog radija. Bio je jedan od organizatora studentskog koncertnog ciklusa Virtuoso u Zagrebu (2009.-2014.), umjetnički ravnatelj Zagrebačkih ljetni večeri (2014. – 2015.) te izvršni direktor Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin (2019. – 2023.).
Krešimir Starčević počeo je svirati klavir tek u dobi od 12 godina u Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici u klasi Andreje Markulin. Muzičku akademiju u Zagrebu upisuje 2007. u klasi Đorđa Stanettija, gdje je preddiplomski studij završio 2011. godine magna cum laude, a diplomski studij 2013. Akademsku godinu 2012./2013. proveo je na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču u klasi Stefana Vladara. Usavršavao se kod brojnih pijanista i pedagoga kao što su Danijel Detoni, Ruben Dalibaltayan, Grigory Gruzman, Naum Grubert, Avedis Kouyoumdijan, Noel Flores i Karl-Heinz Kämmerling.
Program “Glazbeni podij za klasiku: Novi val klasike” je podržan od Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.
